ŠTO JE APNEJA U SPAVANJU?
Riječ “apneja” potječe iz grčkog jezika i označava prestanak disanja.
“Apneja u spavanju”, ili “sleep apneja”, je naziv za bolest koja se manifestira kao poremećaj spavanja.
Bolesnici od te bolesti prestaju disati veći ili manji broj puta u snu, a najčešće toga nisu uopće svjesni.
Apneja zapravo pokušava ugušiti spavača. Prekid disanja uzrokuje prekid u opskrbi organizma kisikom, kao i kašnjene izdisanja ugljičnog dioksida, čime se organizam truje.
Bolesnik će prije ili kasnije nastaviti disati, a može se i probuditi, ali se najvjerojatnije ničeg od toga ne će sjećati.
Ovakvi se incidenti mogu u toku noći ponoviti i na stotine puta.
To može dovesti do težih posljedica, kao što su bolesti mozga, srca i krvnih žila, ili stradanje radi spontanog padanja u san na poslu ili u prometu.
Apneje nastaju iz raznih razloga, koji rezultiraju suženjem ili zatvaranjem dišnog puta.
To mogu biti na primjer razne deformacije, ali i opuštanje mekanih dijelova dišnog puta za vrijeme spavanja.
Prekomjerna tjelesna težina i ostali faktori rizika uglavnom vrijede i ovdje i pomažu razvoju bolesti.
Hrkanje je prateći simptom ove bolesti, iako svi hrkači ne moraju biti i apnejičari.
Ono nastaje vibriranjem mekanih dijelova dišnog puta pri strujanju zraka kroz suženi prolaz te proizvodi katkad smiješan, ali češće jako ometajući zvuk.
Apneja spada u grupu bolesti tzv. “tihih ubojica” jer djeluje i razara dok bolesnici spavaju.
KAKO SE OTKRIVA APNEJA U SPAVANJU?
Sami bolesnici teško mogu otkriti da boluju od apneje, ali će to moći otkriti njihova okolina, tj. oni koji spavaju blizu njih. Nakon što su probuđeni njihovim hrkanjem, odjednom primijete prestanak disanja i nakon toga, manje ili više bučno i panično “hvatanje zraka”, čega bolesnik najčešće uopće nije svjestan.
Sami bolesnici bi trebali uočiti umor, pospanost i iznenadno padanje u san u najrazličitijim situacijama npr. u tramvaju ili za stolom ili što je mnogo gore, pri upravljanju strojevima ili vozilima.
Ako vas netko probudi i kaže vam da dišete ili vam u jutro kaže da ste prestajali disati, nemojte se dugo svađati ni smijati. Bolje da nazovete udrugu Apneja da vas odgovorimo od svađe ili smijeha, za početak.
Ako još k tome hrčete, dosta spavate (mislite da je tako), a “prispava” Vam se iznenada bilo kada i bilo gdje, javite se što prije liječniku i sve mu ispričajte. Neme razloga za paniku, ali ne oklijevajte predugo.
Otiđite na internet, potražite “apneja” ili “apnea” i pročitajte nešto od onoga što će vam se ponuditi.
Nakon što se pojavi sumnja da bolest postoji, ona se dijagnosticira u za to kvalificiranim medicinskim centrima objektivnom (i bezbolnom) metodom polisomnografskog snimanja.
Rezultati te pretrage su detaljni podaci o događajima za vrijeme spavanja, tj. o broju, vrsti i trajanju apneja, o hrkanju, o postotku kisika u krvi itd. Ukratko, pretraga daje znatno više podataka, nego što ih može „probaviti“ prosječni pacijent, ali pomoću njih liječnik specijalist može jednoznačno dijagnosticirati bolest i odrediti liječenje.
KAKO SE LIJEČI APNEJA U SPAVANJU?
Bolest se može pokušati liječiti npr. dijetama ili operacijama na segmentima dišnih puteva, ali vrlo je vjerojatno da će sve završiti dugoročnim ili doživotnim spavanjem s maskom priključenom na jedan od tipova električnih uređaja koji u toku spavanja osiguravaju povećani tlak zraka u kompletnom dišnom putu i tako pomažu bolesniku, tj. prisiljavaju ga da diše.
Ti se uređaji zovu CPAP, što je engleska kratica za “Continuous Positive Airway Pressure”, ili hrvatski “Kontinuirani pozitivni tlak zraka”.
